Šta prvo pomislimo kada čujemo reč migrant, a šta kada čujemo reč izbeglica?

Da li ćemo razjasniti pojmove migrant i izbeglica? Da li smo spremni da prihvatimo društvo u kome smo svi jednaki? Kada ćemo prestati negativno da komentarišemo oosobe koje su napustile svoju zemlju ili su proterane? 

Za početak, Vuk Raičević iz Beogradskog centra za ljudska prava otkriće nam značenje dva veoma važna pojma za današnju temu “Šta prvo pomislimo kada čujemo reč migrant, šta kada čujemo reč izbeglica?”

Prvo na šta se u našem društvu pomisli kada čujemo reč migrant su osobe koje su iz različitih razloga napustile svoju zemlju i u potrazi su za boljim životom. Dakle, obično se povezuje sa strancima koji su u potrazi za poslom i boljim životnim standardom i to najčešće sa onima koji dolaze van evropskog kontinenta…Poslednjih godina, termin izbeglica se vezuje za osobe koje su pobegle iz ratom zahvaćenih područja na teritoriji Bliskog istoka i severne Afrike. Najčešće se pomisli na osobe iz Sirije, Iraka, Libije… Takođe se često pomisli i na osobe iz Avganistana.

Slučaj Twitter

Pre nekoliko dana provodeći vreme na popularnoj društvenoj mreži twitter, naleteo sam na screenshot-ove na kojima sam pročitao katastrofalne uvrede koje je jedna devojka uputila radniku poznate kompanije za dostavu hrane, samo zato što ima drugačije ime i zato što misli da je migrant.

Vreme je da se zapitamo “zašto su neki ljudi u stanju da vređaju migrante i izbeglice?” – rekao bih da je to zapravo, znate, osećaj slabosti. 

Migranti i dozvola za rad u Srbiji

Sa pravne strane, Vuk će nam odgovoriti na pitanje “Da li je moguće da migranti i izbeglice u Srbiju dobiju radnu dozvolu?” – Da, moguće je, u skladu sa zakonom propisanim uslovima. Stranac se zapošljava ako su ispunjeni uslovi utvrđeni zakonom, odnosno potvrđenim međunarodnim ugovorom. Stranac koji se zapošljava u Srbiji ima jednaka prava i obaveze u pogledu rada, zapošljavanja i samozapošljavanja kao i državljani Republike Srbije, ako su ispunjeni uslovi u skladu sa zakonom…Izbeglici se lična radna dozvola izdaje na period dok traje lična karta za lice kome je odobren azil.

Često se susrećemo sa negativnim mišljenjima ljudi, bez obzira da li su one migranti, izbeglice ili pak lokalno stanovništvo

Zašto ljudi imaju negativno mišljenje o migrantima i izbeglicama koji borave na teritoriji Republike Srbije? 

Duboko verujem da velika većina ljudi u Srbiji nema negativno mišljenje o migrantima i izbeglicama koji borave u našoj zemlji. To se naraočito videlo tokom 2015. i 2016. godine, kada je veliki broj izbeglica prošao kroz Srbiju. Međutim, ima i onih koji imaju negativno mišljenje i stiče se utisak da taj broj raste. Razlozi za to su različiti, ali većina njih leži u strahu od “drugačijeg” i to od ljudi koji dolaze sa drugih kontinenata, koji gaje drugačije običaje i kulturu, drugačije su veroispovesti, boje kože itd.

I za sam kraj, Vuk nam šalje jednu veoma važnu poruku “Gradeći sebe i svet oko sebe lako će prepoznati i unverzalnu ljudsku vrlinu, koja ne poznaje godine niti granice. To je solidarnost. Solidarnost koja se ne odnosi na specifičnu zemlju, naciju ili grupu ljudi, već na sve nas. Na čovečanstvo kao takvo. A ono i te kako ima mnogo izazova koji su pred nama i koji nas sve pogađaju, bez obzira na naša lična svojstva.

Piše: Lazar Smilić

Foto: Unsplash

DRUŠTVO

Leave a Reply

Your email address will not be published.