Zašto ne primećujemo greške u kucanju

Sigurno vam se bezbroj puta desilo da primetite par grešaka u pisanju dok čitate određenu knjigu. Onda se zapitate, kako tako nešto sme da se dogodi i čak neispravljeno odštampa u više hiljada primeraka. Deluje nedopustivo, zar ne? Ipak, dešava se svakodnevno i svakome.

S jedne strane, ne možemo ni prebrojati koliko dnevno napravimo sitnih grešaka prilikom kucanja poruka. Tu je više reč o stilu života, brzom i nemarnom, ali čak i te manje greške umeju da nas izbace iz takta kada se pojave.

Šta se dešava kada pišemo esej, seminarski ili diplomski rad i napravimo grešku?

Osim što nas strana koja čita, vrednuje i ocenjuje rad, u najmanju ruku neće uzeti za ozbiljno i nas će same obuzeti ogroman osećaj sramote, jer su to obično reči koje umemo da napišemo, ali grešku nismo primetili prilikom lekture. Zašto se ovo dešava? Dobra vest je da zasigurno niste jedini koje muči ovaj problem. Štaviše, naučna istraživanja pokazuju da je to i potpuno normalno. Ipak nismo kompjuteri, zar ne?

Prema studiji britanskog Univerziteta Šefild, takve greške se ne dešavaju usled neznanja, već zato što smo koncentrisani na prenošenje određenog značenja. Takva radnja za mozak predstavlja zadatak višeg nivoa, prilikom kog on konstrukciju rečenice stavlja u drugi plan, da bi fokus ostao na složenijim zadacima predstavljanja određenih ideja putem rečenice.

Kada je tekst završen i stignemo do dela kada bi trebalo da pregledamo iznete ideje pre nego što rad pošaljemo mentoru ili budućem poslodavcu, bitno je da shvatimo da nam je centar pažnje još uvek na smislu teksta. S tim u vezi, mi očekujemo značenje koje ćemo tu pronaći, zbog čega nam neretko promakne činjenica da smo izostavili delove, pa čak i čitave poruke u tekstu.

S druge strane, prema podacima Majkrosofta, dugme za brisanje (backspace) nalazi se na trećem mestu na listi najčešće korišćenih tastera na tastaturi. Ljudi koji su ovladali slepim kucanjem svesni su ukoliko načine grešku čak i pre nego što istu uoče na ekranu.

Kako možemo sebi pomoći?

Potrudite se da mozak ubedite da je sadržaj pred njim nešto što prvi put vidi. Promenite vizuelni oblik teksta prilikom provere – oblikujte font, podvucite rečenice nekom upadljivom bojom ili promenite boju čitave pozadine rada. Čak i odštampan tekst i ručna provera mogu biti od pomoći. Ukoliko ni onda ne budete u potpunosti sigurni i muči vas ideja da se neka greška ipak provukla, dajte tekst na proveru nekoj osobi iz okruženja. Tako će šanse biti ubedljivo manje da se greške zadrže u strukturi vašeg teksta.

Piše: Sara Novakov

Izvor: https://www.iserbia.rs/novosti/nauka-objasnjava-greske-u-kucanju-1695

Foto: Unsplash

Zanimljivosti

Leave a Reply

Your email address will not be published.