Opuštanje na bazenu ili plaži sa društvom uz hladno piće zvuči dobro, zar ne? Ono što ne zvuči tako dobro jesu opekotine od sunca. Zašto one nastaju, jesu li opasne, i kako ih sprečiti?

Šta je ultraljubičasto (UV) zračenje i kako se meri?

Ultraljubičasto (UV) zračenje je oblik elektromagnetnog zračenja čija je talasna dužina kraća od one vidljive svetlosti, ali duža od rendgenskih zraka. UV zračenje je prisutno u sunčevoj svetlosti, i čini oko 10% ukupnog elektromagnetnog zračenja koje dolazi sa Sunca.

UV indeks zračenja je međunarodni standard za merenje jačine ultraljubičastih zraka na Zemljinoj površini. Prikazan je na skali od 0 do 11+, a njegova svrha jeste da nam pomogne da se zaštitimo od UV zračenja, koje, ako je prejako, može izazvati opekotine, starenje kože, karcinom, imunosupresiju i oštećenje očiju.

Svaki tip UV zraka je štetan. Njih ima tri:

• UVA zraci – mogu izazvati starenje ćelija kože i indirektno oštećenje DNK ćelija; uglavnom uzrokuju oštećenja kože, poput bora, ali u određenoj meri doprinose nastanku karcinoma;
• UVB zraci – mogu direktno oštetiti DNK u ćelijama kože i glavni su zraci koji izazivaju opekotine od sunca; uz to, izazivaju većinu karcinoma kože;
• UVC zraci – ovi zraci su najštetniji, ali, srećom, u potpunosti se filtriraju u ozonskom omotaču i ne dopiru do površine Zemlje.

Čemu služi zaštitni faktor (sun protection factor – SPF)?

Na svakoj kremi za sunce stoji zaštitni faktor (SPF), broj koji ocenjuje njenu efektivnost u zaštiti od ultraljubičastih (UV) zraka. SPF 30 znači da se, kroz kremu, 1⁄30 zračenja probije do kože. Veći brojevi označavaju veći stepen zaštite. Trebalo bi koristiti kremu širokog spektra zaštite, tj. onu koja štiti i od UVA, i od UVB zraka, i da njen faktor zaštite bude barem 15.

Postoje dva tipa krema za sunce:

• fizička (mineralna) zaštita – njeni aktivni sastojci su minerali, koji apsorbuju i raspršuju UV zrake i ne dopuštaju im da prodru u kožu;
• hemijska zaštita – kao aktivne sastojke ima organska jedinjenja, koje koža upija i koja potom apsorbuju UV zrake.

Kremu treba naneti 15–20 minuta pre izlaska na sunce kako bi je koža upila. Preporučuje se jedna kašičica za svaki otkriveni deo tela (lice, vrat, gornji deo prsa). Savetuje se da se krema za sunčanje koristi tokom cele godine, čak i po oblačnom vremenu, i ponovo nanosi na svaka dva sata. UV zračenje je najizraženije od 11 do 16 časova.

Da li je baš svako izlaganje suncu loše?

Poznato je da je vitamin D – vitamin sunca, i da ga telo samo stvara u koži prilikom izlaganja UV zracima; značajan je za pravilan rast i razvoj kostiju, a koristan je i u borbi protiv depresije. Prema savetima stručnjaka, 10–30 minuta na suncu, tri puta nedeljno, sasvim je dovoljno kako bi se podstaklo stvaranje vitamina D. Dnevna preporučena doza za odraslu osobu jeste 600–800 IU ovog vitamina.

Mesec jul je posvećen podizanju svesti o štetnom uticaju UV zračenja. Dovoljno je samo petnaestak minuta na jakom suncu da izgorimo! Stoga, pre nego što poželimo da izađemo napolje i iskoristimo lep i sunčan dan, važno je da se adekvatno zaštitimo.

Piše: Marija Živković

Foto: Unsplash

• @antogabb (Antonio Gabola)

Izvori:

• Život – B92.net | „Ko se Sunca krije, bolje da ga nije”

• BBC News na srpskom | Šta je UV indeks zračenja i šta znači crveni meteoalarm

• BBC News na srpskom | Sve što treba da znate o kremama za sunčanje

• National Center for Biotechnology Information | Awareness, Understanding, Use, and Impact of the UV Index: A Systematic Review of Over Two Decades of International Research

• American Cancer Society | Be Safe in the Sun

• UK Healthcare | 6 simple ways to protect your skin in the sun

• Healthline: medical information and health advice you can trust. | How to Safely Get Vitamin D From Sunlight

• National Today | UV Safety Awareness Month – July 2023