Uređaji koji govore: Da li biste kupili jedan?

Studije koje je sprovela IU Kelley School of Business (KSB), otkrivaju da su potrošači spremni da plate čak i do 20 posto više one proizvode koji mogu da govore.

Upravo veštačka inteligencija danas omogućava proizvodu da priča, poput Lumijera ili Gospođe Čajnik u svima nama poznatom crtanom filmu „Lepotica i zver“. Njen razvoj dovodi do sveprisutnosti digitalnih asistenata poput Siri i Alekse i, kako kažu profesori ovog Univerziteta, uskoro će proizvodi prodavati sami sebe.

Zašto je to tako?

Naš mozak registruje glas koji dopire od neživog objekta i pripisuje mu ljudski oblik, odnosno antropomorfizuje ga dodavanjem ljudskih karakteristika i to nezavisno od toga što znamo da glas ne dopire od čoveka. Takav proizvod nam se automatski više sviđa.

Alan Denis, profesor IU KSB, želeo je da proveri ovu ideju i od 50 studenata je zatražio da daju ponude za kupovinu laptop računara, kamere i televizora. Učesnici nisu mogli da licitiraju dok se dvominutna reklama svakog proizvoda nije završila, a praćena je njihova spremnost za plaćanje, kao i kognitivni procesi EEG slušalicama.

Proizvodi su u reklami govorili u prvom licu i istraživači su im profesionalnom grafikom dodali oči, usta i nos, kao i ljudsku mimiku poput treptanja i pokreta usta u toku govora.

Rezultati koje su dobili su sledeći:

  • Što je proizvod složeniji, veći je uticaj na visinu ponude i obrnuto; što je proizvod bio jednostavnije predstavljen, sa manje ljudskih karakteristika, ponuda je bila manja;
  • EEG podaci su pokazali da su ljudski elementi više uticali na spoznaju u parijetalnom režnju mozga, koji nam, inače, pomaže da shvatimo gde su druge stvari u odnosu na nas;
  • Veća je verovatnoća da će ljudi antropomorfizovati proizvod ukoliko on već ima neka od ljudskih obličja.

Kako kaže profesor Alan Denis, ovi rezultati su pokazali da su upravo dodavanje pokreta, lica i ljudskog govora veoma korisni kada je u pitanju dizajniranje i prodaja proizvoda, što nam predočava u kom pravcu će se marketing ubuduće kretati i šta sve možemo očekivati na tržištu.

Piše: Milica Kuridža

Izvor: Science Daily

Foto: pexels

NAUKA

Leave a Reply

Your email address will not be published.