Svakodnevno imamo priliku da vidimo sve više žena vozača u GSP-u, koje svoj posao obavljaju profesionalno i odgovorno, rušeći tako sve stereotipe o ženama kao lošim vozačima.
Zato, u pauzi između ugriza vrućeg đevreka i kuckanja poruka dok čekate autobus ili tramvaj na stanici, pogledajte ka vozačevom mestu. Možda uočite da je vozač upravo žena.
I žene su dobri vozači.
Svedoci smo da se i u 21. veku automobili i vožnja vezuju isključivo za muški pol, a arhaično uverenje da su žene loše vozači i dalje stoji utemeljeno.
No, da li ste znali da je prvi vozač automobila na svetu bila upravo žena? Berta Benc, supruga Karl Benca, bila je prvi vozač prvobitno napravljenog modela automobila, na tri točka.
Zakon o rodnoj ravnopravnosti, nada za sve žene?
U Srbiji, svaka šesta žena je vozač.
Istraživanja pokazuju da trećina žena u Srbiji ima položen vozački ispit i vozačku dozvolu u
svom džepu, dok su samo 16% od njih aktivni vozači.
Ova brojka se odnosi samo na papirološku potvrdu o stečenom znanju i položenom ispitu, dok je broj žena koje zaista voze u kontinuiranom opadanju.
Žene su, prema statistici, znatno oprezniji vozači od muškaraca, jer im njihova saosećajna priroda to obezbeđuje, ali bez obzira na priču koju nam priča rezultat, žene vozači čine
značajnije manju grupaciju.
Glorifikacija žena kao loših vozača dovodi do njihovog izopštavanja iz vožnje.
Zakon o rodnoj ravnopravnosti pruža zakonskim putem prostor ženama u raznim institucijama, ali i oblastima, dajući im slobodu i mogućnost za karijerni rast i razvoj. Upravo je on zaslužan za povećanje broja žena u kolektivima.
Patrijarhat – pobeda ili poraz društva?
Negativan položaj žena u saobraćaju proističe iz socijalnih razloga. Jedan od njih je pripadanje
društva patrijarhatu. U takvom društvu primat ima muška populacija, dok ženska populacija igra sporednu ulogu.
Da li ste znali da prvobitna plemenska organizacija nije bila patrijarhat, već matrijarhat?Na
razočarenje muške populacije, patrijarhat nije ukorenjen u srž društvene zajednice.
U vreme razvijanja prvih plemenskih organizacija, nalik na porodicu, žene su smatrane glavom
,,porodice“. Razlog za to bila je činjenica koja je izazivala veliko poštovanje kod ostalih
pripadnika plemena, a to je da je žena ta od koje zavisi produžetak vrste, kao i briga o potomstvu i članovima zajednice.
Vremenom, uloga žene u društvu biva nepravedno osporena, diskreditovana i nedovoljna.
Ponekad povratak u prošlost nije uvek loš izbor, on može nam doneti bolji uvid u to gde
smo i ko smo bili, a gde smo i ko smo to sad.
Piše: Mina Kicara
Leave a Reply