Prošetali ste Kalemegdanom i videli nekoliko penzionera kako puni entuzijazma povlače svoje proračunate šahovske poteze. Javlja vam se želja za učešćem u ovom popularnom sportu. Pomalo vam se sa željom javlja i sumnja u sopstveni stepen inteligencije i strategijske veštine. Koliko su šah i inteligencija zapravo povezani?
„Šahovski problemi su puni paradoksa i originalnih ideja“, rekao je Gari Kasparov jedan od svetskih prvaka u šahu. Kasparov je u svojoj knjizi „Kako život imitira šah“ verno opisao svoje šahovske okršaje koji su mu doneli uspeh i u svim ostalim poljima života i omogućili vešto snalaženje i razvijanje različitih veština. U šahu se aktiviraju kognitivne sposobnosti i intuicija. Predviđanja o potezu protivnika smatraju se strategijskim veštinama koje je Kasparov kasnije iskoristio i u političke svrhe.
Nesumnjivo je da iz ovoga proizilazi da je neophodan određen stepen inteligencije koji će omogućiti da sve te veštine pronađu svoj put. Međutim, ima istraživanja koja govore drugačije. Mnoga od njih navode razvoj kompjuterskog šaha i povezivanje šaha sa veštačkom inteligencijom kao pokazatelj da ljudski mozak ipak i dalje ima prednost nad šahovskom mašinom.
Još jedna kritika upućena povezanosti šaha sa inteligencijom svodi se na to da su „nepobedivi šahisti“ u stvari samo stekli odličnu sposobnost ponavljanja obrazaca i da to nema nikakve veze sa inteligencijom. To ponavljanje smatra se dobrim pamćenjem i kontinuitetom i posvećenosti u predviđanju poteza protivnika. Ali, da li je moguće apsolutno isključiti intelekt kao bitan temelj dobre memorije?
Uvođenjem šaha u škole i ispitivanjem dečijih kognitivnih sposobnosti nakon učešća u ovakvoj igri dolazilo se do pozitivnih rezultata. Utvrdilo se da šah u velikoj meri utiče na razvijanje njihovih kognitivnih sposobnosti. Takođe i poboljšanja u prostornoj orijentaciji i socijalnim veštinama. Ali, pitanje da li su to prosto deca „superiornih“ umova obdarena inteligencijom koja podupire razvoj tih sposobnosti je i dalje prisutno. Ili je možda početak igranja šaha u ranom uzrastu ono što vodi daljem razvijanju inteligencije ove dece?
Psihologija je iskoristila šah da dokaže da ta takmičarska igra ne samo što razvija inteligenciju već nam daje mogućnost da uvidimo karakterne crte igrača. Dinamikom i promenom odnosa tokom ove društvene igre dolazimo do ispitivanja psihologije ličnosti i utvrđivanja različitih teškoća i problema njihove mentalne higijene.
Šah je jedna naizgled prosta igra. Iza jednakih mogućnosti koje suparnici imaju na samom početku i vrlo jednostavnih pravila ovog sporta ipak se krije složenost.
Sukob različitih mišljenja koliko je inteligencija značajan činilac šaha verovatno nikada neće imati konačan ishod. Uvek će se naći kritičari koji će opovrgnuti uticaj inteligencije i reći da je šah samo stvar kontinuirane vežbe. Te dileme ne bi trebalo da budu izvor vaših briga. Čak i ukoliko i imate sumnju da niste dovoljno inteligentni za učešće u šahu ništa vas ne sprečava da se oprobate. Time dokazano poboljšate svoje prilike za uspeh i u drugim poljima života. Složenost šaha posmatrajte kao mogućnost da pronađete solucije za različita rešenja tokom važnih životnih prekretnica. Nivo inteligencije svakako ne treba da bude prepreka postizanju zadovoljstva.
Piše: Danijela Čorbić
Izvor: www.psihobrlog.com
FOTO: @buducnostsrbijeav arhiva
Leave a Reply