Poslednji divlji Indijanac na svetu po imenu Iši

Kada se u Orovilu u Kaliforniji početkom 20. veka u već uveliko razvijenoj civilizaciji pojavio divlji Indijanac – dogodila se prava novinarska svetska senzacija.

Antropolozi Kroeber i Vaterman indetifikovali su ga kao poslednjeg čoveka iz naroda Iahi, pri čemu su ga nazvali Iši, što na jeziku Iahi naroda znači čovek.

Istorija naroda Iahi izuzetno je burna i tragična.

Ovaj narod je konstantno bio podložan masakrima brojeći žrtve u hiljadama. Pogođen velikim gubicima, narod Iahi se odlučuje da formira grupu od nekoliko pojedinaca koji se skrivaju u oblasti Mil Krika. Među pojedincima koji su pripadali ovoj grupi našao se i Iši, iz plemena Yana.

Prvi kontakt sa ljudima iz civilizacije Iši je imao kada je nekoliko članova ekspedicije naišlo na njegovu grupu iz koje je Iši iz straha od njih pobegao i sakrio se. Oni su iz radoznalosti pokupili alate i predmete iz logora. Nekoliko godina kasnije antopolog Vaterman je vodio ekspediciju u kojoj je želeo da uspostavi kontakt sa ovom grupom, ali taj pokušaj je bezuspešno prošao.

Iši – živi eksponat

Iši je nakon svog dolaska u pravu civilizaciju proveo četiri godine u muzeju u San Francisku kao živi eksponat koji demonstrira svoju kulturu. Najveći deo svog vremena proveo je izložen publici pokazujući svoje umeće izade alata, takođe govorio je i pevao svoje plemenske priče i pesme.

Štampa je bila puna anegdota koje su se odnosile na Išijevu reakciju na tehnološka čuda dvadesetog veka poput tramvaja, pozorišta i aviona. Posetioci su Išija opisali kao izuzetno ljubaznog čoveka koji je željan da svoje znanje podeli sa drugima. Muzej je sakupljao predmete koje je Iši pravio i oni se i dan danas čuvaju.

Nehumani položaj američkog domorodca

Sa današnje perspektive Išijev položaj u muzeju podseća na zarobljenički, gde je on igrao ulogu živog eksponata. Iši je antropologa Kroebera smatrao za prijatelja, ali je on samo iskoristio neravnopravan odnos kako bi unapredio svoju karijeru i otišao dalje u svojim istraživanjima u odnosu na ostale antropologe.

Još jedna nehumana činjenica potvrđuje Išijev položaj u muzeju, a to je da je on bio primoran da živi među iskopanim ljudskim ostacima njegovih predaka koji su pronađeni na ekspedicijama. Nakon Išijeve smrti, urađena je obdukcija njegovog tela uprkos Išijevim molbama da bude kremiran odmah nakon smrti po tradiciji njegovog naroda.

U januaru ove godine univerzitet u Kaliforniji uklonio je ime Alfreda Kroebera sa svoje zgrade zbog primene kontraverznih metoda u istraživanju američkih domorodaca.

Piše: Aleksandra Vukadinović

Izvori: https://hearstmuseum.berkeley.edu/ishi/

https://history.library.ucsf.edu/ishi.html

Foto: Unsplash

Zanimljivosti

Leave a Reply

Your email address will not be published.