Čija nacionalna kuhinja je Vama najdraža?

Hrana predstavlja deo društvenog identiteta i oduvek je bila odličje jednog naroda, predstavljanje tradicije i običaja kroz mozaik mirisa i ukusa. Specijalitet napravljen od nekoliko namirnica daje svakoj zemlji lični pečat i nešto po čemu ćemo je pamtiti. Spoj začina koji ćemo okusiti u poseti određenoj zemlji, zauvek će nas vezati za nju i njen narod.

Nacionalna kuhinja sve češće dobija ogroman kulturološki značaj. Specijaliteti su odavno postali brend i zaštitini znak kulture svake države. Tako na primer, kada spomenemo Meksiko, prva asocijacija nam je tekila i začinjene tortilje, dok nas Nemačka podseća na ukusne kobasice.

Magazin Student za vas je izdvojio neke od zemalja sa zanimljivom kuhinjom.

Srbija

Turistima koji dođu u Srbiju interesantni su naši običaji: služenje slatkog uz čašu vode, pogača i so, domaća rakija, sarma, ali i pečenje. Ukoliko imate prijatelja iz inostranstva koji je posetio našu zemlju, pitajte ga šta mu se najviše dopalo od hrane. Ukoliko njegov odgovor ne bude „sarma“ – pitajte ga ponovo.

Grčka

Grčka kao jedna mediteranska zemlja nudi širok asortiman osvežavajućih nota, od maslina do keftedesa, taramo salate i tzatzikija. Ono po čemu je najprepoznatljivija među turistima jeste giros koji iz sezone u sezonu biva sve popularniji.

Italija

Onima koji se odluče da posete Italiju u hladnim danima preporučuje se ribollita, zimska supa     koja potiče iz Toskane. Naravno, pica i pasta se podrazumevaju. Ako ste posle ručka i dalje gladni – samo imate srpski stomak. Italijanska hrana je laka i u znatno manjim porcijama.

Japan

Japan je čuven po sirovim ribljim specijalitetima. Ljudima koji ga posete najviše se dopadne njihovo tradicionalno jelo suši, dok je priprema čorbi jako specifična i skoro uvek podrazumeva nudle. Ukoliko ne možete da zamislite da jedete sirovi suši, postoje i druge vrste koje su termički obrađene.

Francuska

Francuska je čuvena po sirevima, kroasanima i vinima. Ne možete posetiti Francusku, a da ne probate supu od luka i supu iz Nice sa sosom od šafrana. Za Francuze, konzumiranje hrane predstavlja poseban vid uživanja, dok je ritual obroka prilično interesantan. Ručak se sastoji od četiri dela: predjela, glavnog jela, sireva i deserta. Stanovnici Francuske izuzetno vode računa o izboru vina: svako jelo podrazumeva određeno vino.

Moć kulture leži u očuvanju sećanja uz pomoć kojeg se promoviše autentičnost i stečeno znanje prenosi generacijama. Hrana kao deo nematerijalnog  kulturnog nasleđa ima univerzalan ton kao i vera jer povezuje ljude širom sveta. Možemo reći da predstavlja jezik koji svi razumemo, ali opet, kao i religija, razlikuje se od naroda do naroda koji možda i veruju u isto, ali na različite načine.

Piše: Anđela Stanojević

Foto izvor: Unsplash.com

 

Leave a Reply

Your email address will not be published.